ili: Kratki
prilog raspravi o Referendumu
Kao što znamo,
prethodi nam referendum, iznuđen od strane desničarskih marginalaca u faktičnoj
sprezi s potpuno bezvoljnom i bezidejnom Vladom, o uvođenju definicije braka kao
zajednice muškarca i žene u Ustav RH.
Neću ovdje gubiti puno vremena o povlačenju paralela između homofobije u
nas danas i judeofobije u Evropi do Drugog svjetskog rata (kada su, htjeli mi
to priznati ili ne, ciljevi te mržnje prema Židovima u Evropi u najvećoj mjeri
postignuti, bilo istrebljenjem, bilo emigracijom preživjelih u Palestinu).
Niti ću elaborirati da ti razni ______________-fobni (Židovi, Romi, žene,
LGBT, imigranti, upiši po izboru) diskursi posebno cvatu upravo u vremenima
teških strukturnih kriza i sveprisutnog egzistencijalnog straha.
Niti ću daviti raspravljajuću kako antimanjinske kampanje - u kojima je
uvijek većina “ugrožena”, u kojima cvjetaju najfantastičnije zavjere protiv
obitelji, naroda, države, kralja, Boga (ne nužno tim redoslijedom) - zapravo
služe da prikriju pravo stanje stvari, da skrenu pažnju s klasnog konflikta, da
dimnom zavjesom zamagle činjenicu da jedna klasa sistematski iskorištava i
pljačka drugu i da mržnju, koja neizostavno izlazi iz straha, a koja može
buknuti u revolucionarnom činu, preusmjere na sasvim krivi kolosijek. Ne, neću
se baviti time. To su rekli mnogi prije mene, i daleko bolje.
* * *
Pozabaviti ću se
jednim drugim argumentom koji se česti ističe u homofobnim istupima. A to je,
ukratko, da su homoseksualnost i lezbijstvo, takvi spolni odnosi, neprirodni, protuprirodni,
da maltene ugrožavaju biološku osnovu ljudskoga bića.
E pa, drugarice i drugovi homofobi,
slijedi vam spisak životinja u kojih su zamijećeni, opisani i dokumentirani,
foto i filmskim zapisima, homoseksualni i lezbijski činovi i ponašanje. U
sastavljanju ovog spiska referiram se na knjigu doktora Brucea Bagemihla Biological Exuberance - Animal Homosexuality
and Natural Diversity (New York: St. Martin’s Press, 1999). Uglavnom ću se
suzdržati od detalja, pobližih opisa svih mogućih naskakanja, felacija, kunilingusa,
trljanja genitalija, uzajamnog draškanja istih, masturbacija i ostalih figurae veneris, ne zato što bi me u
tome spriječavao ikakav osjećaj stida, već zato što knjiga ima 750 stranica, a
ovo je ipak članak za blog.
Naravno, na vrhu naše top-liste je
bonobo ili patuljasti čimpanza. Gledati pola sata dokumentarca o bonoboima ne
razlikuje se puno od gledanja pola sata pornića, samo su glumci nešto
dlakaviji. Bonoboi one stvari rade svaki dan, više puta na dan, pri čemu
homoseksualne i lezbijske aktivnosti sačinjavaju 40-50% svih seksualnih
interakcija. Svaka ženka trlja genitalije s nekom drugom u prosjeku svaka dva
sata. Mužjaci naskaču jedni na druge, puše jedni drugima, trljaju se, mačuju se
veseljkom (not kidding!), itd., itd.,
itd. Masturbaciju da i ne spominjem. Moj omiljeni prizor: bonobo se dvjema
rukama drži za granu, odupire se o deblo jednom nogom, a nateže si majmuna
prstima druge.
Homoseksualne i lezbijske aktivnosti
dokumentirane su i u čimpanza, gorila, orangutana (poludivljih i u
zatočeništvu), gibona (mužjaci, pri čemu se radi o incestnim homoseksualnim odnosima,
s obzirom na njihovu socijalnu strukturu - par i potomci), langura (kod
Hanumanovih langura, ženke redovito i učestalo naskaču jedna na drugu), nosatih
majmuna, nekoliko vrsta makakija, više vrsta pavijana, te nekih južnoameričkih
majmuna i lemura.
Netko će reći, OK, pa i mi smo
majmuni, što nas tu ima čuditi? E, ali spisak nije ni približno gotov.
Muška homoseksualnost redovito se
bilježi kod botoa ili amazonskih riječnih dupina u zatočeništvu (bilješki u
prirodi nema, ali kako je promatrati dupine u mutnim vodama Amazone i Orinoka
malo problem, to ne znači da nema i sličnog ponašanja). Pri tome mužjak ponekad
penisom penetrira otvor za disanje drugog mužjaka. Ukratkom, jebe ga u nos. To
je primijećeno i u heteroseksualnih činova. Mužjaci i masturbiraju. Kako,
pitate se, kad nemaju ruku? Ha, gle, zato su tu peraje! Ženke se trljaju o
podvodne predmete. I tako to.
Ženke dobrih dupina trljaju jedna drugoj klitoris, nosom ili perajama. U
jedne druge vrste, ženke “jašu” jedna drugoj na leđnoj peraji. Ili jedna drugoj
zabije kljun u stidni otvor i onda pliva naprijed, tjerajući obje kroz vodu.
Ima toga još. Sve što mogu reći: ne pokušavajte to kod kuće, u kadi ili bazenu!
Jasno, i dečki se znadu zabavljati! Homoseksualnosti ima i u kitova ubojica,
sivih kitova (ispreplitanje penisa, razgovaramo o batini dugoj metar do metar i
pol!) i grenlandskih kitova (homoseksualne orgije na površini!), a vjerojatno i
u drugih vrsta. Ne zaostaju ni tuljani i morski lavovi, zabavno je gledati
morža kako si ga nateže perajom, ili kako jedan morž naskače na drugoga, a
homoseksualnost je česta i među karipskim lamantinima.
Idemo van iz vode! Homoseksualnost i
lezbijstvo česti su kod jelena, sobova i losova, žirafa, rašljorogih antilopa,
više vrsta afričkih i azijskih antilopa, divljih ovaca, mošusnih goveda,
američkih planinskih koza, američkih (homoseksualno naskakanje češće je od onog
heteroseksualnog) i evropskih bizona i afričkih bivola, svinja, divljih konja
(a i onih domaćih, kao i kod svih drugih domaćih životinja) i zebri, vikunja,
slonova (mužjaci redovito najahuju jedan drugoga u divljini, a u zatočeništvu
je zapaženo kako si ženke uzajamno surlom draškaju klitoris, 17 palaca dug).
Među zvijerima, na spisku su lavovi
i gepardi, lisice (ženke osobito naskaču jedna na drugu) i vukovi, a među
grizlijima ima medvjedica koji se drže zajedno i zajedno podižu svoje
medvjediće, kao da su u obiteljskoj vezi, da ne kažemo braku!
Lezbijstva ima i među pjegastim hijenama, gdje doduše morate paziti tko je
dečko, a tko cura! Ženkin klitoris je dug skoro kao muški penis, ženka se kroz
njega pari i rađa potomke. Da, to je vrlo čudna anatomija, bolna za štenjenje,
a smrt i prvorodilja i mladunčadi je česta. S druge strane, očito to nije
smetalo hijenama da u savani postanu grabežljivci sposobni pograbiti se s
čoporima lavova.
Homoseksualni i lezbijski odnosi zabilježeni su i kod nekih vrsta klokana i
valabija, kod koala (ženke naskaču jedna na drugu, uz puno režanja) i nekih
manjih tobolčara. Na spisku su i neke američke vjeverice (za evropske se valjda
nitko nije trudio gledati), američki svisci (ženke) i neki južnoamerički
glodari. U jedne vrste ježeva zapaženo je udvaranje među ženkama u
zatočeništvu. (Kako se pare ježevi? Pažljivo.) Homoseksualna aktivnost bilježi
se i u šišmiša i letipasa.
Dobro je poznato da se mužjaci sive guske sparuju u trajne parove. To u
nekih drugih vrsta gusaka (npr. kanadska, gdje je zabilježen i menage a trois, da prostite na mom
Francuskom) čine i ženke. Te veze, opisane i kod labudova, te pataka, znadu
biti višegodišnje, ptice grade gnijezda i polažu neplodna jaja. Kod lezbijskih
parova snježnih gusaka, jedna ili obje guske kopuliraju s mužjacima, pa par
odgaja guščiće.
Popis ptica u kojih su zbilježeni homoseksualni i lezbijski odnosi je
podugačak i uključuje albatrose, vrance, gnjurce, čaplje, liske, plamence,
žalare i prutke, galebove i čigre (slično kao i u snježne guske, ima lezbijskih
brakova u kojima se uspješno odgaja potomstvo), neke ptice pjevice (uključivo i
u nas česte zebu bitkavicu i plavetnu sjenicu), lastavice, svrake, čavke,
gavrane, rajske ptice, nojeve (u kojih se homoseksualno snubljenje bitno
razlikuje od heteroseksualnog), emue, ree, pingvine, vjetruše, bjeloglave
supove, neke kokoši, golubove, kolibriće, papige, žune, vodomare ... Možda sam
nekoga i preskočio, ali vidite kuda ciljam! Pri tome vodite računa da je broj
vrsta sigurno i veći, ali navodimo samo one za koje postoje dokumentirana
zapažanja.
Konačno, tu su i neke vrste vodozemaca i gmazova (spisak u knjizi je vrlo American-biased), riba, te brojnih
kukaca (jedna od prvih slika životinjske homoseksualnosti s konca 19. stoljeća su
dva mužjaka skarabeja kako “rade radnju”).
* * *
Što sve možemo
zaključiti iz iznešenoga? Ukratko to da su homoseksualnost i lezbijstvo
savršeno normalni i prirodni obrasci seksualnog ponašanja, u nekih vrsta sasvim
redoviti, u nekih rjeđi, ali ni u kome slučaju nešto nastrano, neprirodno ili
što bi ugrožavalo biološki reproduktivni proces vrste. Također (o čemu se u
knjizi opsežno raspravlja, ali smo ovdje preskočili), životinje se ne seksaju
samo i jedino kad se pare za potomstvo. U mnogih vrsta nereproduktivni, da ne
kažem rekreacijski, seks sasvim je uobičajen. A Homo sapiens je, htjeli mi to ili ne, ipak životinja.
Odatle jasno proizlazi odgovor na pitanje kako se postaviti prema ovom
referendumu?
Za početak, on hoće u Ustav uvesti nešto što će služiti za ograničavanje
prava i obaveza građana jedne spolne orijentacije, koji su odabrali jedan stil
života, a koji trebaju imati ista prava i obaveze (a brak znači i jedno i
drugo) kao i ostali građani.
Ako ne pripadamo LGBT zajednici, onda nas se to možda i ne tiče, ali ...
Budimo svjesni da desnice rade u malim koracima. Danas LGBT, sutra ... Tko zna?
A onda, ako se stvari dovoljno zaoštre, prekosutra opet radi Jasenovac. Dakle,
rušenjem tog i takvog referenduma svatko od nas štiti u budućnosti i svoja
prava, ako ne i fizički opstanak!
Kao treće, kao što sam pokazao (i kao što se može uvjeriti svatko tko si
nabavi spomenutu knjigu), argumentacija prema kojoj su homoseksualnost i
lezbijstvo nešto neprirodno, pa time i izopačeno, porok kojeg treba
iskorijeniti (jer na to se sve konačno svodi, desnica uvijek raspravlja o
istrebljenju, samo to ponekad radi u demokratskim rukavicama - sjetimo se da je
i Hitler došao na vlast izborima), dakle takva je argumentacija sasvim pogrešna,
bez ikakve znanstvene podloge, po svojim krajnjim ciljevima nemoralna, a pobijaju
je izravna opažanja bezbroja zoologa koji su proveli godine proučavajući
ponašanje raznih životinjskih vrsta.
To su sad već barem tri neoboriva razloga zbog kojih treba izaći na
referendum 1. prosinca i glasati PROTIV!
